Prijava
Traži
Ova stavka, koja je 22,5 posto od ukupnog rashoda u FBiH, isplaćena je za 69.201 zaposlenog u dižavnoj službi.
Riječ je o zaposlenicima u organima uprave na različitim nivoima vlasti u FBiH, kantonima, gradovima, općinama, uključujući i federalne i kantonalne vanbudžetske fondove. Tu su 10 kantona sa svim previđenim prinadležnostima, zatim 23 vanbudžetska fonda, te 80 jedinica lokalne samouprave.
Alarmantan je podatak da je izdvajanje za plate i naknade na drugom mjestu, odmah poslije socijalnih davanja.
Veliki broj poslanika u federalnom parlamentu smatra da bi se što prije trebalo krenuti u ustavne reforme u FBiH kako bi se smanjio administrativni aparat.
Jedni predlažu ukidanje određenih ministarstava i zavoda i formiranje samo jednog ministarstva na federalnom nivou za svih deset kantona, kao i formiranje jedinstvenog zavoda zdravstvenog osi-guranja, dok drugi predlažu da se na stučnom principu bira, odnosno da se prestane pridavati važnost nacionalnom ključu.
Elvir Karajbić, šef Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu FBiH, mišljenja je da cijela BiH ima ogroman administrativni aparat, te da je posebno složena situacija u FBiH.
"S obzirom na vrlo složenu situaciju i ogromna sredstva koja se troše na plaće i naknade zaposlenima u javnom sektoru, postoji realna mogućnost da dođe do nestabilnosti u Penzionom fondu FBiH, posebno sad kad je u pitanje doveden aranžman s MMF-om", rekao je Karajbić.
Ismet Osmanović, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu FBiH, kaže da će se većina političara, a i ekonomskih stručnjaka složiti s konstatacijom da je administrativni aparat u FBiH prevelik.
"Na osnovu ovakve konstatacije bilo bi potrebno pristupiti raspravi o smanjenju administrativnog aparata u FBiH", rekao je Osmanović.
On smatra da je FBiH ovakva kakva jeste žrtva političkog ustroja.
"Federacija ima 10 kantona, a svaki kanton ima zasebne nadležnosti iz niza oblasti koje bi mogle biti organizirane na federalnom nivou. Nema političke saglasnosti da se, recimo, obrazovanje, zdravstvo, policija i ostali neki segmenti ogranizuju s jednim federalnim ministarstvom i ukinu se ostala, a time bi se smanjili administrativni troškovi, onda plaćamo skupu administraciju", rekao je Osmanović.
Ističe da FBiH nije potrebno deset kantonalnih zavoda zdravstva.
"Sve to košta. Mislim da smo blizu vremena kada treba da prevagne svijest odgovornih pohtičara i stranaka koje vrše vlast, bez obzira na nacionalnu strukturu, da se u FBiH dođe do optimalnijeg političkog ustroja, koji će onda otvoriti put za drastično smanjenje administracije", rekao je Osma-nović.
Govoreći o situaciji s MMF-om, Osmanović je istakao da će ovaj entitet osjetiti ovo odlaganje aranžmana s MMF-om.
"Ako se dogodi da ne bude aranžamana s MMF-om, FBiH, a samim tim i cijela BiH biće u poziciji da namakne ta sredstva iz drugih izvora. Moraće se pristupiti rebalansu budžeta, jer u budžetu imamo predviđen određen broj finansiranja iz aranžamana MMF-a. Moraće se naći drugi prihodi, a to su kreditna sredstva, mogu biti i trezorski zapisi, nove obveznice i drago, ali u svakom slučaju Vlada FBiH će biti u poziciji da osigura finansiranje, a mi u Parlamentu FBiH moramo to podržati da ne bi došlo do ugrožavanja socijalnih davanja", rekao je Osmanović.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i ekonomski analitičar, tvrdi da vlast neće biti ugrožena "jer oni plaćaju svoje birače", ali je mišljenja da bi mogao biti doveden u pitanje ukupan javni sektor.
Ističe da BiH aranžaman MMF-a ništa ne znači, te da on nema ni socijalni, ni pohtički efekat, nego je samo tu da vrati kredite i dižava se ponovo zaduži i da rasproda sve što je ostalo.
Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekonomski analitičar, tvrdi da izdaci za primanja za administraciju FBiH treba promatrati na diferenciran način, jer se ne mogu izjednačiti profesor, ljekar, policajci i administracija.
Tvrdi da se za plate i naknade u FBiH ukupno izdvaja jedna četvrtina svih budžetskih rashoda, te da ona u samoj FBiH iznosi 10,5 posto.
"Prema tome, mi imamo, na nivou FBiH, relativno visoka izdvajanja, a tome najviše doprinosi visok procenat izdvajanja za plaće u kantonima i to je ta siva zona administracije, koja zahtijeva najviše racionahzacije. Sto se tiče održivosti tih plaćanja i izdataka, aranžamana s MMF-om, treba istaći da unazad tri-četiri godine budžeti bilježe smanjenje zaduženja, međutim veče su otplate nego što su nova zaduženja. U tom smislu izostanak ovog kredita imaće posljedice, posebno na FBiH, koja je računala s oko 300 milona KM tog kredita u ovoj godini", rekao je Domazet.
Domazet smatra da taj aranžman nije propao, nego je samo pomjeren.
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
