Prijava
Traži
DVOSTRUKO VIŠE DJEVOJČICA SE NIKADA NEĆE ŠKOLOVATI PREMA PODACIMA UNESCO-a
Pariz, 2. mart – skoro 16 miliona djevojčica u dobi između šest i 11 godina, nikada neće dobiti priliku da nauči čitati ili pisati u osnovnoj školi u odnosu na oko 8 miliona dječaka; ukoliko se nastave sadašnji trendovi, navodi se u novom izvještaju iz Instituta za statistiku pri UNESCO-u (UIS).
GA se zalaže posebno za prava žena što uključuje pravo na obrazovanje, koja je ključna za samostalnost i bolju budućnost žena bosanskohercegovačkog društva.
Jedan od zadataka “Global Analitike” jeste osnaživanje zajednice kroz osnaživanje žena, jačanja njihove uloge u procesu društvenih promjena, ali i izgradnje mira, kao i nenasilnog rješavanja konflikta. Samo uz pomoć obrazovanja žena može znati koja su njena prava i na koji način da ih zaštiti. Žena svojstveno biološkim predispozicijama pripada “slabijem” dijelu društva, ali takođe iz razloga što pati od hendikepa zbog krutih, zastarjelih društvenih običaje i vjerske prakse. Ali, vrlo je bitno napomenuti da obrazovanom ženom se ne može lako manipulisati. Ona je svjesna svojih prava i poznaje načine i sredstva kako ih ostvariti.
UNESCO eAtlas rodne neravnopravnosti u obrazovanju, u susretu obilježavanja Dana žena, objavio je infografiku sa podacima, koji pokazuju da su djevojčice i dalje najprije biti uskraćene za pravo na obrazovanje bez obzira na sve napore i napredak ostvaren u proteklih 20 godina.
Rodna nejednakost i dalje je najveća u arapskim državama, subsaharskoj Africi i južnoj i zapadnoj Aziji.
Širom područja subsaharske Afrike, 9,5 miliona djevojčica nikada neće kročiti u učionicu u odnosu na 5 miliona dečaka, prema statističkim podacima Instituta za statistiku pri UNESCO-u. Ukupno, više od 30 miliona djece u dobi od 6 do 11 godina su van škole širom te regije. Neki će krenuti u školu u kasnijoj dobi, ali mnogi još će ostati u potpunosti isključeni iz obrazovnog sistema, kao djevojke koje će se suočavati sa najvećim preprekama.
Ovaj diskriminacijski jaz je još veći u južnoj i zapadnoj Aziji, gdje je 80% djevojčica van obrazovnog sistema, te neće biti dio sistema formalnog obrazovanja u odnosu na 16% dječaka van obrazovnog sistema. To utječe na oko 4 miliona djevojčica u odnosu na manje od 1 milion dječaka.
Djevojčice čine većinu miliona djece koja su isključena iz škole u arapskim država, iako precizne procjene je nemoguće proizvesti zbog sukoba u tim regijama.
“Nikada nećemo ostvariti bilo koji od ciljeva održivog razvoja bez prevazilaženje diskriminacije i siromaštva koje ugrožava živote djevojčica i žena s jedne generacije na drugu”, rekao je generalni direktor UNESCO-a Irina Bokova. “Moramo zajedno raditi na svim nivoima, od lokalnih do globalnih lidera, da postavimo jednakost i inkluziju u srce svake politike, tako da sve djevojke, bez obzira na njihovu okolnosti, pohađaju školu, ostanu u školi i postanu osnažene individue. “
eAtlas rodne neravnopravnosti u obrazovanju pokazuje rodne razlike od osnovnog do visokog obrazovanja koristeći najnovije dostupne podatke iz Zavoda za statistiku pri UNESCO. Sa oko stotinu interaktivnih karti i grafikona, Atlas pokazuje obrazovne puteva djevojčica i dječaka u više od 200 zemalja i teritorija.
“Jasno vidimo gdje počinje nepravda i kako akumulira kroz živote najmarginalizovanijim djevojkama i ženama“, rekao je Silvia Montoya, direktor Instituta za statistiku pri UNESCO-u. “Međutim, podaci također pokazuju da djevojke koje uspiju da se upišu u osnovnu školu i da nastave sa srednjim obrazovanjem, imaju tendenciju da nadmaše dječake i nastave studije.“
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
