Vanjski javni dug BiH iznosio je oko 8,4 milijardi KM i alociran je na Federaciju BiH, Republiku Srpsku, Brčko Distrikt BiH i institucije Bosne i Hercegovine, dok je unutrašnja zaduženost BiH iznosila oko 3,5 milijardi KM.
U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti Federacija BiH učestvuje s 35,74 posto, Republika Srpska sa 63,99, te Brčko Distrikt s 0,27 posto, dok država BiH do kraja prošle godine nije imala obaveza po osnovu unutrašnjeg duga.
U unutrašnji dug spadaju obaveze po osnovu stare devizne štednje, ratnih potraživanja, općih i obaveza po osnovu izdatih vrijednosnih papira, kreditnih zaduženja u zemlji i obaveze po osnovu refundacije poreza, te aktiviranih garancija.
Angažirano je 400,98 miliona KM odobrenih kreditnih sredstava, od čega se 21 posto odnosi na kredite čija su prva povlačenja počela u prošloj godini. Od ukupno povučenih kreditnih sredstava 53,28 posto se odnosi na infrastrukturne projekte, 33,71 posto na projekte usmjerene na privredne djelatnosti, dok se 13,01 posto odnosi na javni sektor.
Razmatrana je i Informacija o nestalim osobama u BiH i Mišljenje o inicijativi ICMP-a o preuzimanju nadležnosti Vijeća ministara, a poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milica Marković izrazila je nezadovoljstvo ovakvim izvještajem.
Ocijenila je da se najveći dio informacije odnosi na unutrašnje probleme u Institutu za nestale osobe (INO), ali nedostaje broj podataka u vezi s dosadašnjim aktivnostima INO-a posebno nedostaje brojka o nestalim osobama po nacionalnosti.
U Informaciji je navedeno da je verificirano 18.249 predmeta nestalih osoba u BiH, što za Marković nije dovoljan podatak.
S iznesenim stavovima Marković složio se i poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović, pitajući šta je s nestalim osoba u srednjoj Bosni te je pozvao da se ulažu podjednaki napori za traženje nestalih bez obzira na to kojem narodu pripadali.