Prijava
Traži
Razvojne šanse BiH leže u oblasti hidropotencijala, poljoprivrede, svim segmentima turizma, a posebno banjskog, sportskog i vjerskog. Saradnja sa Turskom je od iznimne važnosti, a moguća je u autoindiustriji i vojnoj industriji jer je Turska najpogodniji partner za unifikaciju naoružanja i opreme po NATO standardima čijem punopravnom članstvu u taj savez BiH teži, naglašava nekadašnji generalni konzul Bih u Republici Turskoj
Bosna i Hercegovina se u narednom periodu mora značajnije otvoriti, odnosno učiniti dostupnim inostranim ulaganjima i investicijama kako bi se osigurao ekonomski napredak države, rekao je u intervjuu za Anadoliju Jusuf Pušina, ambasador BiH u Republici Bugarskoj u periodu 2012./2013. godina i generalni konzul BiH u Republici Turskoj od 2004. do 2007. godine.
On je istakao kako raspoloživi resursi BiH trenutno nisu iskorišteni čak ni 50 posto u bilo kom segmentu. To je, cijeni Pušina, okvir u kojem BiH treba iskoristiti svoje šanse i prednosti.
Hidropotencijali, navodi ambasador Pušina, koji su na raspolaganju u BiH su među najznačajnijim oblastima koji bi mogli dovesti do napretka.
"Seriozna politika ulaganja i investiranja mogla bi dovesti do značajnijih rezultata koji bi osigurali profitabilnu stabilnost BiH, ali i području cijele srednje Evrope", smatra Pušina.
On navodi i kako bi adekvatnim ulaganjima u poljoprivredne kapacitete u BiH, ne samo bili stvoreni uslovi za zadovoljavanje u toj oblasti potreba BiH, već da bi se i 50 posto toga moglo ponuditi na tržište Evrope. Poseban akcenat, cijeni, treba dati na proizvodnju zdrave hrane za kojom je željna cijela Evropa i koju plaća "suhim zlatom".
- Šumsko bogatstvo -
"BiH u toj oblasti ima komparativne prednosti: zemljište nije kontaminirano i zagađeno što daje mogućnost za razvoj voćarstva i poljoprivrednog povrtlarstva. Moguće je iskoristiti i područje Semberije ne samo kao žitnice već i prostora na kojem bi se mogle uzgajati sorte duhana i to za potrebe u medicini što je veoma značajno za Evropu, Rusiju, ali i Kanadu u posljednje vrijeme", ocijenio je Pušina.
Kao razvojne šanse BiH vidi i šumsko bogatstvo koje je, zaštićeno, a upravo šume u BiH, navodi, spadaju u najkvalitetnije i najzdravije na prostorima bivše Jugoslavije. U tom kontekstu, cijeni Pušina, mora se zaustaviti politika prema kojoj će se iz BiH izvoziti trupci, a uvoziti namještaj i proizvodi od drveta. Tako građani BiH, navodi, "plaćaju svoje drvo sa kamatom prilikom uvoza gotovih proizvoda".
No, pravi ekonomski bum do neslućenih razmjera BiH može, cijeni ambasador Pušina, napraviti u investicijama u oblasti turizma. Kao jedan od značajnih potencijala vidi u mogućnostima razvoja biznis turizma kao najprofitabilnijeg, a BiH, naglašava, u tome ima šta ponuditi posebno u oblasti medicinskog turizma: banjsko lječilišnih kapaciteta.
"Imamo najveći broj certificiranih banjskih lječilišta koji zadovoljavaju evropske standarde, koji svjedoče o ljekovitim svojstvima banja u Guberu kod Srebrenice, Fojnici, Olovu, Tesliću, na Ilidži pored Sarajeva. Paralelno sa banjskim možemo razvijati i seoski turizam jer imamo najbliža sela gradovima sa dobrim komunikacijama koja raspolažu sa najvećim količinama ozona u Evropi. To u kombinaciji sa zdravom hranom i mogućnostima koje pruža kroz turizam su šansa za uspjeh. Stoga u tu oblast treba ulagati", zaključio je Pušina.
Kao razvojnu šansu BiH, ambasador vidi i u sportskom turizmu. Neprihvatljivo je da ekipe u svim sportskim oblastima i ljeti i zimi napuštaju BiH kada postoje sve mogućnosti za adekvatne pripreme u samoj državi BiH: more, planine, jezera, rijeke, šume, tereni...
- Prilika za arapski svijet i Evropu-
Arapski svijet, cijeni Pušina koji je bio i dugogodišnji predsjednik Nogometnog/fudbalskog saveza BiH, "vapi za uslovima kojim raspolaže BiH".
"Kvalitetna prezentacija potencijala BiH otvara širom vrata sportskim ekipama iz arapskog svijeta, ali i znatnom broju njih iz evropskih zemalja koji traže uslove za pripreme u južnom dijelu kontitenta. S tim u vezi treba poboljšati osim propagande i kvalitet usluga i zakonsku regulativu. Zašto ne pretendirati i na učešće sportskih ekipa na ovim prostorima iz drugih država u domenu jačanja sportskog turizma", navodi Pušina.
Jačanje inostranih investicija u svim oblastima u BiH proizvest će, zaključuje bivši bh. diplomata, povećanju obima kapaciteta avio, ali i željezničkog i drumskog saobraćaja i to u dvostrukom smjeru i pravcima ulaganja.
BiH je u svijetu poznata kao jedan od domaćina koja je najbolje organizirala Zimske olimpijske igre 1984. godine, i koja posjeduje najkvalitetnije staze i gostroprimstvo, pa je i to, ocjena je Pušine, razvojna šansa,
"Nova Olimpijada mladih 2017. godine u BiH otvara mogućnosti za razvoj sportskog turizma i stoga ta oblast zaslužuje da joj se da adekvatno mjesto u društvu. Treba investirati u planinske kapacitete. Udaljenost od svega sat do dva od svih evropskih centara do olimpijskih planina i bosanske ljepote su šansa koju treba iskoristiti", zaključio je Pušina.
- Vjerski turizam šansa broj jedan -
Velike mogućnosti za investicije i profit u BiH, vidi i u oblasti vjerskog turizma. Cijeni kako bi za katoličke vjernike iz Perua, Kolumbije, Čilea, ali i svih dijelova Evrope Međugorje trebalo učiniti dostupnijim. Isto kao i Tekiju u Blagaju pored Mostara i Prusac koji ne trebaju da se čuvaju samo za goste iz BiH.
"To su mjesta koja mogu biti privlačna za goste iz Turske, ali i svih drugih država islamskog svijeta koji teži da upozna nove destinacije. Vjerske destinacije u tom kontekstu predstavljaju lokalitete broj jedan", zaključuje Pušina.
Kao odlika multietničnosti i multikulturalnosti BiH može biti poželjna, cijeni ambasdor, i za pravoslavne vjernike kojim treba učiniti dostupnijom crkvu u Žitomislićima, kao i Staru pravoslavnu crkvu na Baščaršiji u Sarajevu, kao i Jevrejski muzej u Sarajevu i čuvenu Hagadu.
"Sarajevska Hagada, koja je jedna od onih sa najljepšim rukopisom, treba da bude dostupna svim jevrejima svijeta tokom cijele godine, a ne zatvorena i nedostupna, kao što je trenutno slučaj, čak i za sarajevsku javnost", navodi Pušina.
Hotelijerstvo, rafting, lov i ribolov i katering su mogućnosti kojim raspolaže BiH, a koje zapadna Evropa traži. One su, navodi Pušina, tu u srcu Evrope, u BiH i to treba iskoristiti.
Stoga, naglašava, treba se posvetiti ulaganjima i investiranju u male hotele na lokacijama koje će biti dostupne svima, a ne graditi velike koji su nemogući za održavanje, koji su kao takvi nerentabilni jer su poluprazni u domenu svoje popunjenosti.
Kroz jačanje turističke ponude, cijeni, treba se posvetiti izgradnji planinskih kuća, koje naglašava Pušina, zavređuju posebnu pažnju jer mnogi gosti žele "mir i intimno okruženje u netaknutoj prirodi".
"Ovaj dio hotelijerstva treba biti budućnost razvoja za Bosnu i Hercegovinu", ocjena je Pušine.
- Dobri politički i prijateljski odnosi BiH i Turske -
Ambasador Pušina, koji je u periodu 1993. do 2003. godine bio savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rahmetli Alije Izetbegovića, ali i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH u mandatu 2000. do 2002. godina, posebno se osvrnuo na nužnost jačanja veza i odnosa između BiH i Republike Turske.
On je ocijenio kako BiH i Turska imaju dobre političke i prijateljske odnose što se potvrđuje svakodnevnim uzajamnim posjetama na najvišem nivou, ali ono "što ostavlja veliki znak pitanja i prostora za razmišljanje je nedovoljna ekonomska saradnja".
"Osim što nije zadovoljavajuća, ekonomska saradnja se i slabo razvija, a zašto je to tako: zbog neuređenog sistema u zakonodavnoj oblasti, nedovoljnoj zainteresiranosti ili nedovoljnim interesima i ponudama ostaje da se vidi. Sa mog aspekta BiH ne privlači turske biznismene zbog svoje neuređenosti u toj oblasti i drugim administrativnim procedurama i barijerama. Jednostavnije rečeno investitorima se ne nude bilo kakve beneficije koje svaki ulagač zahtijeva", zaključio je Pušina.
Kao najeklatantniji primjer nedovoljne iskorištenosti u saradnji između BiH i Turske, Pušina, "vidi u turističkoj razmjeni".
"Volim se našaliti: šta bi BiH bila da je posjeti samo pet do deset posto stanovnika Turske. To je optimizam koji je prisutan i koji će se nadam se ostvariti jednog dana", navodi Pušina.
- Prostor za saradnju sa Turskom -
Mogućnost za bolje ekonomske odnose između BiH i Turske vidi i u saradnji u oblasti metalne industrije od čega je najznačajnija ona koja se odnosi na autoindustriju. Poznato je, navodi Pušina, da se upravo u Tuskoj proizvode sve svjetske marke vozila, a da BiH ima iskustva u autoindustriji.
"Nema kapaciteta za obnovu pogona za proizvodnju automobila, ali ima za autodijelove gdje se može napraviti značajna saradnja. zašto ne iskoristiti i kapacitete Turske u proizvodnji hrane, melioraciji i navodnjavanju zemljišta. Navodnjavanje žitnica trenutno je iskorišteno sa svega dva posto kapaciteta, a rijeke teku i same se nude. Šteta je to ne iskoristiti", ocjena je Pušine.
On naglašava kako je "prošlo vrijeme klasičnih donacija, te da treba tražiti investitore kojima će se ponuditi kapaciteti koje je BiH imala". Tu su između ostalog, i iskustva u oblasti vojne industrije što je u BiH, cijeni Pušina, nedovoljno iskorišteno.
"Ukoliko BiH želi ući u NATO, a želi, upravo je Turska najpogodniji partner za unifikaciju naoružanja i opreme po NATO standardima. To otvara mogućnosti razvoja i saradnje u oblasti vojne industrije čiji se plasman proizvoda može ponuditi NATO savezu. A, BiH za to ima kapacitete u fabrikama Pretis u Vogošći kod Sarajeva, Bratstvu u Novom Travniku, Igman u Konjicu, Pobjedi u Goraždu. Unifikacija naoružanja i opreme su garant da se istog trenutka mogu primjeniti zahtjevi i standardi NATO u vojnoj industriji i postati respektabilan snabdjevač tog saveza u smislu izvoza u toj oblasti", naglašava Pušina.
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
