Prijava
Traži
Prirodni potencijali, domaća hrana, upoznavanje seoskog načina života i drugi gastro-turistički potencijali izuzetno su prisutni u Bosni i Hercegovini, ali nedovoljno iskorišteni
Pirjan, kvrguša, cicvara, keške, japrak, popara, kljukuša, kaurma, pura, baklava, tufahija, hurmašica, šerbe, turšija, pekmez... možemo ovako nabrajati do kraja ovog teksta, a kao rezultat imali bismo samo krčanje crijeva i osmijeh od uha do uha zamišljajući sva ova jela i pića na svom stolu. Čitajući nazive ovih jela, na um nam padaju još brojna koja su nam u sjećanju ostala onako kako su pravile naše nene, majke, mame, a u kojima i danas uživamo ako imamo sreće da smo nešto od te tradicije sačuvali ili tražimo ponudu brojnih hotela, restorana, izletišta širom BiH koji nude domaće specijalitete.
Upravo, kako bi se omogućilo da u ukusima i mirisima uživa što više ljudi, sve češće imamo priliku da vidimo ponude pojedinih izletišta, turističkih destinacija, pogotovo u ruralnom okruženju koje uz turističku promociju svog kraja nudi i gastro-događaj.
Naime, prirodni potencijali, mirna okolina bez buke, domaća hrana, upoznavanje seoskog načina života i drugi gastro-turistički potencijali izuzetno su prisutni u Bosni i Hercegovini. Iako imamo mnogo potencijala za razvoj ove grane turizma, oni još nisu iskorišteni u dovoljnoj mjeri.
TUFAHIJA
Nekoliko organizacija, poput Udruženja PROI, ali i projekta Via Dinarica, trudi se da promoviše kako ruralni turizam, tako i da radi na jačanju i razvijanju nove ponude gastro-turističkih proizvoda i gastro-turističkih destinacija u ruralnom turizmu u FBiH.
U sklopu svog projekta Udruženje PROI je održalo edukativne radionice na pet različitih lokaliteta u FBiH, Vareš (selo Strica-Zaruđe), Bobovac (selo Mijakovići), Zavidovići park prirode Tajan, Kreševo, Fojnica (planinski dom Brusnica), putem kojih su predstavnici lokalnih domaćinstava upoznati na koji način mogu koristiti online marketing, kako koristiti internet i društvene mreže u svrhu promocije kapaciteta, proizvoda, kao i usluge koju nude ta domaćinstva.
Sam pojam gastro-turizma na našim prostorima aktualiziran je tek u posljednjih desetak godina, međutim tek u posljednje vrijeme gastro-turistički potencijali u našoj zemlji počinju biti masovnije prepoznati.
Svjesni smo da je u posljednje vrijeme sve više reklama, turističkih ponuda putem kojih brojni pansioni, seoska domaćinstva, kampovi, vinogradarske kuće, ali i nekoliko etno-sela pokušavaju da svojim radom pokažu da je gastro-turizam područje prema kojem se treba kretati, u kojem ima potencijala koji se mora iskoristiti na pravi način.
Da potencijala ima, kaže i Šaban Ibrišimović, predsjednik Udruženja Čuvari bosanske krune, na Bobovcu u selu Mijakovići, naglašavajući kako je ovo nova privredna grana te je neophodno ljudima koji imaju namjeru da se ovim bave pokazati kako marketinški, a prije svega putem web marketinga, razvijati gastro-turizam.
KLJUKUŠA
Iz Udruženja PROI su poručili kako potencijali i kapaciteti kojima se raspolaže u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine trebaju u kontinuitetu biti predmet povećanja i poboljšanja kvaliteta s ciljem bolje i kvalitetnije ponude.
Kao što je mnogo puta dosad pisano i rečeno, turizam može biti vodeća grana bh. ekonomije ukoliko u obzir uzmemo sve potencijale kojima raspolažemo. Međutim, i turizmu, kao i svim ostalim sektorima treba veća podrška, trebaju konkretne aktivnosti, pa da nakon edukacija i radionica sve zaživi i u praksi.
To važi i za gastro-turizam. Moramo se više potruditi da potencijalnim turistima približimo ukuse BiH. Priznaćete, na svim sajmovima, konferencijama, brojnim manifestacijama najposjećeniji su štandovi koji nude hranu, pogotovo ako je u pitanju domaća, bosanskohercegovačka, sretni ste ako ugrabite zalogajčić.
Ne kaže se džaba da ljubav ulazi - dolazi kroz stomak. Ljubav prema BiH, uživanje u njenim prirodnim ljepotama, neodoljivim pejzažima sigurno će biti veće i bolje ukoliko vam u ruci bude tanjir sa bh. specijalitetima.
ALEMA PENDEK
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
