Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona i Zavod za javno zdravstvo TK upozorili su građane da poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika i mogućnost pojave i širenja zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi), a zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti i parazitarne bolesti. Za vrijeme poplave neophodno je provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja. Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke, rečeno je u saopćenju te je preporučeno da se konzumira flaširana voda. Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana. Prokuhavanje vode imat će efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena. No, ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinficira, dezinfekciju treba vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt s naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba, ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane s nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakciniranje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva i povišene temperature, saopćeno je iz Ureda za zajedničke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona.
Ostatak vijesti pročitajte ovdje.