Prijava
Traži
Prema dostupnim podacima samozaposlenih u Bosni i Hercegovini u 2019. godini je bilo oko osam stotina. U praksi, ispostavilo se, puno više. U vrijeme pandemije ovaj je broj dodatno i vrlo brzo porastao, jer se freelancingu okreću ne samo osobe koje su sticajem okolnosti ostale bez redovnog zaposlenja, nego i oni koji su odlučili da svoju egzistenciju uzmu u svoje ruke u, da iskoristimo ublažen termin, nesigurna vremena po posloprimce.
U posljednje vrijeme, tačnije u godinu dana otkada je počela pandemija i sa prelaskom na alternativne načine rada poput kućnih ureda koje većina odgovornih kompanija koje su to u mogućnosti i prakticira, stavljeno je novo svjetlo na osnovne principe rada freelancera.
U prethodnim godinama, ovaj način poslovanja – iako vrlo popularan u svijetu, kod nas je nailazio na podijeljena i skeptična mišljenja.
Ono što se najčešće percipira osnovnom prednošću freelancinga jest činjenica da freelanceri samostalno organiziraju svoje radno vrijeme i obaveze koje će ispuniti u tom vremenskom periodu. Konkretno, ovo znači da freelancer može raditi u bilo koje doba dana, sa bilo koje lokacije na kojoj ima stabilnu internet vezu.
Ipak, koliko god ovo osobama koje imaju određenu satnicu i vremenski okvir unutar kojeg moraju biti na radnom mjestu zvuči dobro, u praksi su stvari drugačije. Nemati radno vrijeme znači upravo to: prosječan freelancer vrlo vjerovatno radi puno više sati nego osoba sa standardnim, „od 9 do 5“ ugovorom.
Umjesto jednog, freelanceri imaju po jednog šefa u svakom klijentu od kojeg preuzimaju posao, pa tako u teoriji može biti onoliko šefova koliko klijenata možete uzeti u svoj freelancerski portfolio.
Suprotno uvjerenju, baš zbog nepostojećeg određenog radnog vremena freelanceri moraju imati izuzetnu samodisciplinu, duboko ukorijenjenu radnu naviku i usađenu odgovornost prema poslu i poslodavcu.
Nadalje, preuzimanje posla za nekoliko klijenata, što je najčešća praksa freelancera jer time osiguravaju finansijsku stabilnost, znači i isto što bi značio i rad na nekoliko radnih mjesta, sa svim obavezama koje oni nose. No, govoreći o finansijskoj stabilnosti, čest izazov koji se postavlja pred freelancere je, neočekivano i malo poznato, zapravo činjenica da pored davanja koja izdvajaju kroz različite poreze, dio svojih honorara izdvajaju i za bankovne troškove.
Naime, većina banaka u zemlji naplaćuje prilive iz inostranstva, što freelancerima predstavlja dodatno opterećenje. Banke u zemlji u pravilu obračunavaju i do 3% provizije za uplate iz inostranstva, a među rijetkima, ako ne i jedina banka s takvom praksom, je ProCredit Bank BiH koja na ove prilive ne obračunava nikakvu proviziju i moguće je preuzeti cjelokupan iznos honorara ili bilo koje druge vrste uplate.
Ovo je, naravno, moguće jedino uz račun otvoren u ProCredit banci, no s obzirom da se radi o banci koja je u potpunosti digitalizirala svoje usluge, ovakav je račun moguće otvoriti prilično jednostavno i bez odlaska u banku.
U zapadnim zemljama se kompanije, poduzetnici i institucije sve više okreću tržištu freelancera, jer postoji određena garancija da će usluga koju će dobiti biti najbliže butik usluzi, odnosno servisu u najvećoj mjeri prilagođenom njihovim potrebama.
Freelanceri, za razliku od agencija, ne rade generičke ponude i poslove, nego uslugu prilagođavaju svakom pojedinačnom klijentu.
U Bosni i Hercegovini, doduše, još uvijek postoji određena skepsa, no stvari se rapidno mijenjaju u posljednje vrijeme. Ipak, institucije koje bi trebale urediti ovu granu još uvijek ništa ozbiljnije ne rade po tom pitanju. Iako, na insistiranje Udruženja freelancera u BiH koje je osnovano nakon pritiska za plaćanjem poreza retroaktivno i bez olakšica, postoje određeni pomaci, oni su u odnosu na snagu koju samozapošljavanje ima u cilju smanjenja nezaposlenosti u zemlji minorni.
Danas, više nego ikada ranije, je neophodna institucionalna podrška i pomoć da bi se ovo tržište uredilo i napravilo koherentnim ekosistemom koji privređuje i osigurava radna mjesta, a bez troška i napora po nadležne institucije, sa naplaćenim porezom. Sve što je potrebno da bi ovaj ekosistem prodisao vlastitim plućima i postao ravnopravan na tržištu rada je razumijevanje i dobra volja donosioca odluka.
Ostale vijesti pogledajte OVDJE
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
