Prijava
Traži
"Meni je Bosna u srcu. Boli me kada mlade iz Bosne iskorištavaju ne samo poslodavci u Njemačkoj nego i oni u Bosni, koji ne misle na njih nego koliko će oni lično zaraditi". Ovako Halida (Jahić) Bandke objašnjava zašto se sa suprugom Dietmarom odlučila otvoriti kancelariju u kojoj medicinskom osoblju i njegovateljima iz BiH pruža kompetentne i potpune informacije o zapošljavanju u Njemačkoj. Oni zainteresovanim pružaju savjete i u potpunosti koordinišu njihov dolazak iz BiH u Njemačku. Oni svoje „štićenike“ savjetuju i pružaju im pomoć tokom prve godine dana boravka i rada u Njemačkoj.
Halida i Dietmar su dugogodišnji humanitarci. Halida, do 2015. koordinatorica u savezu udruženja „Mreža žena – Veliko srce u BiH“ je bila glavna medicinska sestra u nekoliko bolnica i ima bogato iskustvo. Dietmar, inicijator i koordinator partnerstva između Dürena i Gradačca, za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačac. Dietmar je više od 30 godina radio u Uredu za strance i na osnovu toga ima veliko iskustvo i poznaje zakone o dobijanju boravišne i radne dozvole, piše DeutscheWelle.
"Cilj nam je zaštititi što više ljudi od grešaka i problema i prije nego što dođu raditi u Njemačku i informisati ih o tome šta ih očekuje i koja su njihova prava. Nije dovoljno biti informisan o tome kako doći u Njemačku, nego treba znati kako u njoj živjeti", kaže Dietmar Bandke i dodaje: "Želja mi je da mladi ljudi iz Bosne dođu u Njemačku i da Nijemci u njima vide Bosance kakvi oni zaista i jesu, a ne da vide problematične osobe“.
Šansa za medicinare iz BiH
Njemačkoj nedostaju njegovatelji. Prema rezultatima jedne studije, urađene na zahtjev EU, u Njemačkoj je njegovatelj u prosjeku zadužen za deset pacijenata. To je u poređenju sa Norveškom, u kojoj je njegovatelj zadužen za četiri pacijenta, velika razlika. Kako bi se popunila praznina u tom sektoru, Njemačka se odlučila na zapošljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja iz zemalja koje nisu članice EU. Među njima je i Bosna i Hercegovina.
Teško je saznati informaciju o tome koliko je tačno njegovatelja iz BiH nakon potpisivanja sporazuma između Savezne agencije za rad SR Njemačke i Agencije za rad i zapošljavanje BiH, došlo u Njemačku. Ono što se sigurno zna je da je u okviru Projekta Triple Win, koji se sprovodi na osnovu Dogovora o postupku, izboru i posredovanju pri zapošljavanju medicinskog osoblja, u periodu od 2011 do danas iz BiH u zdravstvene ustanove SR Njemačke posredovano oko 350 medicinskih sestara/tehničara.
Pored Projekta Triple Win, posredovanje u zapošljavanju nudi i veliki broj drugih agencija.
Njemačkoj nedostaju njegovatelji. Prema rezultatima jedne studije, urađene na zahtjev EU, u Njemačkoj je njegovatelj u prosjeku zadužen za deset pacijenata. To je u poređenju sa Norveškom, u kojoj je njegovatelj zadužen za četiri pacijenta, velika razlika. Kako bi se popunila praznina u tom sektoru, Njemačka se odlučila na zapošljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja iz zemalja koje nisu članice EU. Među njima je i Bosna i Hercegovina.
Teško je saznati informaciju o tome koliko je tačno njegovatelja iz BiH nakon potpisivanja sporazuma između Savezne agencije za rad SR Njemačke i Agencije za rad i zapošljavanje BiH, došlo u Njemačku. Ono što se sigurno zna je da je u okviru Projekta Triple Win, koji se sprovodi na osnovu Dogovora o postupku, izboru i posredovanju pri zapošljavanju medicinskog osoblja, u periodu od 2011 do danas iz BiH u zdravstvene ustanove SR Njemačke posredovano oko 350 medicinskih sestara/tehničara. Pored Projekta Triple Win, posredovanje u zapošljavanju nudi i veliki broj drugih agencija.
Oprez
„Pazite se takvih agencija“, upozorava E.B iz Modriče koja želi ostati anonimna. Ona je srednju medicinsku školu završila u Tuzli. Nakon završenog studija (Socijalni rad) i praktične nastave u bolnici odlučila se zaposliti u Njemačkoj kao njegovateljica.
„U agenciji preko koje sam došla su mi obećali mnogo toga. Međutim, veliki dio toga nije ispunjen. Prevodilac te agencije naprimjer nije dobro preveo podatke. Uopšte nije unosio informacije o praksi, tako da mi u Njemačkoj nije priznat ni jedan sat prakse. Faktički, to znači da tokom srednje škole ni dana nisam provela na praksi u bolnici“, razočarano kaže E.B.
Ona napominje da je poslodavcu također rečeno da je dosta kraći period nostrifikacije diplome, što se ispostavilo potpuno netačno. Onima, koji namjeravaju doći u Njemačku E.B poručuje: „Prvo imajte posla sa dobrom agencijom, koja će vas pratiti izvjesno vrijeme u Njemačkoj. Agencijom koja će i poslodavce informisati o tome koje su njegove obaveze. Što se tiče jezika, ako mislite da je B1 dovoljan, onda se varate. B1 nije dovoljan“.
Džejna Hurtić, koordinatorica projekta "Triple Win" zainteresovanim za rad u Njemačkoj također preporučuje oprez. "Naš savjet svim građanima BiH koji su odlučili pronaći zaposlenje u SR Njemačkoj jeste da se prije nego što potpišu bilo kakav obavezujući ugovor ili saglasnost dobro informišu o uslovima zaposlenja i što je najvažnije, o podršci koju će im njemački poslodavac pružiti prilikom priznavanja njihove diplome u SR Njemačkoj, obzirom da je to uslov za neograničenu radnu dozvolu i produžetak boravišne dozvole."
Ostvarenje "njemačkog sna"
Senad Subašić iz Tuzle i Marko Miljanović iz Laktaša od 2014. godine rade u Njemačkoj. Preko projekta "Triple Win" su se zaposlili u jednoj bolici u Frankfurtu, u međuvremenu su i njihove porodice u Njemačkoj i zadovoljni su uslovima rada. "Što se tiče poslodavca, sve što nam je obećano, to nam je i ispunjeno", kaže Senad Subašić, koji se za odlazak u Njemačku odlučio zbog loše situacije u BiH. "Mada smo i ja i supruga bili u radnom odnosu i materijalno i stambeno situirani, odlučili smo se na taj korak jer nismo vidjeli nikakvu prosperitetnu budućnost ni za nas ni za naše dijete". "Uvjeren sam da je Njemačka zemlja otvorenih mogućnosti gdje je samo nebo granica. Nekada smo svi u medijima slušali o "američkom snu", a ja sam svoj pronašao u Njemačkoj", uvjeren je Subašić.
Svoje zadovoljstvo radom u Njemačkoj ne krije ni Marko Miljanović. "Došli smo na gotovo. U međuvremenu sam iskoristio priliku da se dalje školujem. Troškove stručnog usavršavanja snosi bolnica što je opet veliki plus, jer to sam sebi ne bih mogao pruštiti".
Iako, kako kaže, još uvijek nije stao na noge, Marko ističe da za sve treba vremena: "Ništa se ne može postići bez muke. Niko se ovdje nije obogatio, ali svi imaju priliku da žive opušteno i normalno. Ovdje imate socijalnu sigurnost što se ne može reći da smo imali kod kuće. Ovdje treba iskoristiti svaku priliku za doškolovavanje. Sistem je spreman da vas gura naprijed i da ulaže u vas, ako vi to zaista i hoćete".
"Sporije i temeljitije je na kraju pametnije i brže"
Ovakvim uslovima života i rada se nada i E.B iz Modriče. Ona vjeruje u svoju upornost i pomoć Halide i Dietmara, koji svima onim koji se odluče raditi kao njegovatelji u Njemačkoj poručuju: "Ne radi se samo o tome da u Njemačkoj dobijete posao. To nije teško. Važan je put kojim treba doći do posla i koje mogućnosti postoje. Uvijek kažemo da se to ne mora odvijati brzo, ali treba sigurno i konkretno".
Halida i Dietmar Bandke iz dosadašnjeg iskustva poručuju da će samo kvalifikovana radna snaga biti priznata i da kao takva ima odličnu perspektivu.
Apsolventi privatnih škola neće biti priznati i imaju šanse da dobiju samo slabo plaćeni posao.
„Ne vjerujte svakom ko vam nudi ili obećava radno mjesto. Veoma je važno znati šta je moguće, a šta nije, šta vas u Njemačkoj očekuje i šta ćete u Njemačkoj zaista i raditi. Put do odgovarajućeg i pravog radnog mjesta nije jednostavan, nego kompleksan i povezan je sa mnogo formalnosti i izazova”, poručuje bračni par Bandke.
“Prije nego što potpišete radni ugovor, lično upoznajte vašeg budućeg poslodavca i vaše radno mjesto. Učite njemački jezik. B1 neka bude najniži stepen. Bez jezika imate slabe šanse da uspijete kako na poslovnom tako i na privatnom planu“.
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
