Reformska agenda ne smije biti provođena na štetu radnika

Reformska agenda ne smije biti provođena na štetu radnika

Reformska agenda ne smije biti provođena na štetu radnika

autor amela
srijeda, 09 novembar 2016 11:40

Mreža za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta Poslovni prostor BH, koju vodi Institut za razvoj mladih KULT u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ izražava zabrinutost zbog najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima čije se stupanje na snagu očekuje od 1. januara 2017. godine.

Radnici i poslodavci su se nadali da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima doći do rasterećenja poslodavaca i da će biti kreirani povoljniji uslovi za radnike, no kako stvari stoje nove izmjene to ne donose.

O novim izmjenama Zakona jučer se razgovaralo i na vanrednoj sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH.

Prvobitno je najavljeno da će ove izmjene biti realizovane istovremeno sa izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa, radi ostvarivanja takozvanog neutralnog fiskalnog efekta. Međutim, izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa se od 3. oktobra 2017. godine uvela mjera oporezivanja toplog obroka iznad 8,5 KM, a poslodavci dodatne troškove imaju i prilikom isplate regresa većeg od 400 KM, dok su najavljena smanjenja poreza na doprinose izostala i odgođena su za narednu godinu.

Na ovu mjeru su burno reagovali poslodavci i sindikati, iako bezuspješno. U konačnici najveći teret podnose radnici kojima je oporezivi dio toplog obroka ili potpuno ukinut ili im je obračunati porez oduzet od ukupne neto plate. Time su mjesečna primanja zaposlenih građana i građanki, uglavnom u privatnom sektoru, umanjena u iznosima od oko 50-100 KM. U ovisnosti od visine neto plate, ovo su na godišnjem nivou značajna smanjenja, a jasno je i da su značajnija kod onih sa nižim platama. Dakle, u konačnici se umanjuje životni standard i kvalitet života običnog građanina. Novi izdaci radnicima i građanima nameću se dok prosječna plata u BiH iznosi svega 832 KM, a potrošačka korpa za četveročlanu porodicu čak oko 1800 KM.

Radnici i poslodavci koji pune budžet države nadali su se da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima biti ispravljena ova nepravda, pa čak i uz nerado prihvatanje umanjenih plata u posljednja tri mjeseca 2016. godine. Međutim, vrlo je upitno hoće li nove izmjene navedenih zakona uopće neutralizirati smanjenja plata radnika i dovesti do rasterećenja.

U proteklih nekoliko dana, a i nakon jučerašnje sjednice ESV, u javnosti su se pojavile informacije da se ovim izmjenama planira ukidanje poreza na dohodak za neto plate u iznosu do 600 KM, ali i povećanje poreza sa 10 na 12% za plate iznad 600 KM. Dakle, rasterećenje jednih na štetu drugih.

Najavljeno je i smanjenje stope poreza na doprinose sa bruto 41,5% na 33%, ali se sada spominju i povećanje stopa doprinosa za PIO i doprinosa za zdravstveno osiguranje!

Dodatno je zabrinjavajuća skoro potpuna neinformisanost građana i poslodavaca o svim ovim izmjenama, sa čime se oni vrlo često suočavaju tek kada izmjene i nove mjere budu usvojene i kada budu dovedeni pred „svršen čin“.

Naposljetku, postavlja se pitanje koliko tereta poslodavac i radnik, odnosno obični građanin u Bosni i Hercegovini mogu podnijeti? Dokle? Ima li nade da će biti bolje? I koliko je ta nada realna? Šta ustvari donosi Reformska agenda i šta nas još čeka?

poslovni prostor za web1

Reformska agenda koja ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta ne smije biti provođena na štetu radnika, na šta konstantno upućuju iz Sindikata, ali i iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Mreža za kreiranje boljeg poslovnog okruženja Poslovni prostor BH, koju vodi Institut za razvoj mladih KULT u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“, apeluje na Vladu FBiH da odluči u najboljem interesu svojih građana i građanki.

„Poslovni prostor BH“ je inicijativa pokrenuta s ciljem doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja u BiH, koji sputavaju ulaganja u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, neadekvatnu raspodjelu budžetskih poticaja za programe i aktivne mjere suzbijanja nezaposlenosti, opterećenost privrede lošim konceptom naplate poreza, te visokih doprinosa na plate radnika.

Srijeda, 09.11.2016. / http://mladi.org/