Rezultati istraživanja o formalnom obrazovanju i realnim potrebama tržišta rada u Bosni i Hercegovini

Istraživanje pokazalo: Preko 65% Bosanaca i Hercegovaca nije zadovoljno znanjem koje su usvojili kroz formalno obrazovanje!

Samo 21,05% kandidata smatra da njihovo formalno obrazovanje zadovoljava potrebe modernih kompanija u BiH!

S jedne strane, posloprimci ne mogu pronaći posao, dok s druge strane, poslodavci ne mogu pronaći zaposlenike. Gdje je problem? Portal BoljiPosao.com napravio je istraživanje u kojem želi ispitati smatraju li zaposlene osobe da ih je formalno obrazovanje pripremilo na tržište rada, te pružaju li im poslodavci mogućnost besplatne dodatne edukacije. U istraživanju je sudjelovalo 380 Bosanaca i Hercegovaca, a ključno je da su među ispitanicima 55,26% kandidata između 25 i 34 godine, te je samo 47,37% anketiranih osoba zaposleno.

Nezadovoljni formalnim obrazovanjem

Na pitanje "Jeste li zadovoljni znanjem koje ste usvojili formalnim obrazovanjem?" 65,79% odgovorilo je sa "NE". Rezultati ankete pokazuju da je u formalnom obrazovanju alarmatno stanje kada je u pitanju osposobljavanje za tržište rada. 89,47% kandidata kaže da praktična nastava koju su pohađali unutar formalnog obrazovanja nije odgovarala načinu rada unutar kompanije u kojoj rade.

- „Treba više praktičnog rada i iskustva, manje nepotrebnih informacija i predmeta, stručnije i usmjerenije obrazovanje.“

- "Školovati učenike za tržište rada, a ne za biroe za zapošljavanje, dakle planski.“

Samo 21,05% kandidata smatra da njihovo formalno obrazovanje zadovoljava potrebe modernih kompanija u BiH!

Kako u BiH gledaju na osposobljenost za tržišta rada u inostranstvu? Na pitanje "Smatrate li da vaše formalno obrazovanje zadovoljava potrebe tržišta rada izvan BiH?", njih 65,79% je na to pitanje odgovorilo "NE".

Rezultati pokazuju da se 86,84% kandidata slaže da se s plaćom srednje stručne spreme u BiH ne može živjeti.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća za septembar 2017. godine je bila 844,00 KM. Informacije sa tržišta rada pokazuju da je plaća za srednju stručnu spremu daleko manja. Zbog toga se mnogi odlučuju da nastave školovanje, ali trebamo se pitati upisuju li mladi fakultete radi obrazovanja ili zbog straha da će sklapati kraj s krajem?

Istraživanje pokazuje da su kandidati svjesni što im formalno obrazovanje nudi, te se čak 76,32% ispitanih kandidata dodatno educiralo, a na dodatno obrazovanje u stranoj zemlji pristalo bi čak 94,74%.

Da li je problem u poslodavcima?

To pitanje nameće rezultat u kojem je skoro 79% posto ispitanih kandidata reklo da im je poslodavac nije ponudio dodatnu edukaciju, te bi 47,37% bilo spremno potpisati ugovor o dodatnoj edukaciji između kompanije i radnika u slučaju odlaska radnika. S druge strane, 63,16% smatra da im poslodavci nisu spremni dati više slobodnog vremena kako bi se educirali, te 52,63% smatra kako se manja plaća može kompenzirati kroz dodatnu edukaciju, što pokazuje da su mnogi spremni raditi za manju platu uz mogućnost dodatne edukacije.

U slobodnim odgovorima, većina korisnika složila se da bi u formalno obrazovanje trebalo uvesti više prakse, te usklađivati programe s potrebama tržišta rada:

- Smatram da treba pratiti potrebe tržista uz bolju edukaciju i prilike za ostvarivanja prakse kroz školovanje... prvenstveno manje mješanje politike u školstvo i zapošljavanje jer mnogi mladi ne dobiju priliku zbog politike.
- Zanimanja za koja se obrazujemo posljednjih 50 godina treba prilagoditi potražnji na tržištu.
- Treba povećati odnos praktične nastave i edukacije u učionicama. Mnogo teorije, malo praktičnog obrazovanja, malo laboratorijskih vježbi. Po zavrsetku školovanja, većina studenata/učenika teško se snalazi u praksi. Većim brojem časova praktične nastave bi dobijali gotove radnike, spremne da se odmah zaposle i doprinose boljem standardu u državi. Takodje, potrebno je praktičnu nastavu zavesti kao određenu vrstu radnog iskustva, koji bi pomogla pri zapošljavanju.
- Treba uvesti više prakse, da studenti imaju priliku raditi praksu i npr.diplomski rad u nekoj firmi gdje se mogu suočiti sa pravim problemima.
- U današnjim obrazovnim ustanovama je problem što se i dalje držimo plana i programa od prije 30 godina, te učenike i studente mučimo nekim predmetima nepotrebnim u poslovnom životu, premalo je praktičnog rada u srednjim školama, a na fakultetima još manje. Zbog čega učenici iz srednjih škola izlaze kao da su izašli iz vrtića, a sa fakulteta imamo ljude samo sa diplomama bez pravog znanja koje je u stvarnom zivotu potrebno?
- svako iskustvo da se tretira kao iskustvo, a ne samo u struci, više volonterizma i prilike za mlade da stiću "relevantno" iskustvo i da se uključe na tržište.