Prijava
Traži
Tromjesečni model pomoći Vlade Republike Srpske koji se odnosi na isplatu najniže plate, poreza i doprinosa radnicima firmi koje zbog epidemije vrusa korona nisu radile još uvijek nije sproveden u praksi. Pa iako još uvijek dobar dio firmi čeka da im se refundiraju plate za april i maj, doprinosi za neke nisu isplaćeni ni za mart, postavlja se pitanje šta nakon refundacije, jer pad potrošnje, a samim tim i prikupljenog PDV-a i direktnih poreza broji se u milijardama.
Nažalost, Vlada i nadležne institucije ne spominju neki novi model pomoći privredi, te se postavlja logično pitanje otvara li se za poslodavce, a samim tim i hiljade radnika novi krug pakla- gašenje biznisa, smanjenje plata i/ili otkazi.
Analitičari su uvjereni da je to naša neminovnost jer nas tek čeka pravo suočavanje s posljedicama lockdowna do kojeg je dovela pandemija koronavirusa.
Novoformirano Udruženje poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“ je već izašlo sa tvrdnjama da je bez konkretnih mjera pomoći od strane institucija upitan opstanak 15 000 radnih mjesta u ovim branšama.
Hoteli već najavljuju zatvaranje, ali i veliki ugostiteljski objekti i turističke agencije, dok se nešto bolje sa korona krizom nose manjei ugostiteljski objekti i restorani brze hrane čiji je prihod, pao za oko 30 posto.
„Situacija je krajnje alarmantna i Vlada mora intervenisti. Naša procjena je da ako se to ne uradi u narednih 15 dana, da će ova grana privrede skroz potonuti”, uvjeren je Zlatan Tatić iz Udruženje poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“.
U autoprevozničkim preduzećima zbrajaju gubitke još od marta kada su zaustavljena gradska, međugradska i međunarodna putovanja. Situacija se nije popravila ni nakon popuštanja mjera, promet je i dalje smanjen za 90 posto, i nema naznaka kad bi moglo doći do uspostave svih postojećih linija, i u onom intezitetu kojim se saobraćalo prije pandemije, a zatvorene evropske granice sa sobom su odnijele svaku nadu da će ove godine uopšte moći finasijski da se oporave.
“Pored turizma, ovo je najpogođenija privredna grana i mogu slobodno reći da je pandemija na nju dramatično uticala. Pitanje je koliko će ovakav pritisak prevoznici moći da izdrže. Jedno je sigurno bez pomoći države i u nekom narednom period, teško da će se moći sami izboriti”, smatra Dragoslav Mihajlović, sekretar Udruženja za saobraćaj i veze pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Zbog zaustavljanja evopske privrede, u velikim problemima je i drvna, mašinska, metalska, tekstilna i prerađivačka industrija gdje privrednici rade sa 30 do 50 odsto kapaciteta.
Zapravo, teško da postoji i jedan sektor koja ne prolazi kroz teškoće, ali u Vladi i nadležnim institucijama za sada, svu pažnju u javnim istupima posvećuju spomenutom tromjesečnom modelu, a da nikada nisu jasno precizirali koliko je ovim modelom obuhvaćeno radnika i zašto pojedini poslodavci još uvijek čekaju rafundaciju doprinosa za mart.
Stoga ekonomisti i preduzetnici nimalo optimistično ne gledaju na ono što nam nosi budućnost.
Tako Vesna Krminac Kretić, vlasnica marketinške agencije ITD marketing ističe kako nije obuhvaćena nikakvim mjerama pomoći iako je među firmama koje su imale otežano poslovanje. Zbunjuju je, dodaje, mnoge stvari kada je riječ o pomoći privredi, a jedna od njih su takse: “Popunjavali smo formulare za komunalnu taksu i nikakvo obavještenje nismo dobili, odnosno regularno su plaćene sve takse kao da se ova situacija nije ni desila. A ovakva mjera, u situaciji kada sve i jedna firma trpi gubitke bila bi od velike koristi”, kaže za Buku Krminac Kretić koja je na početku pandemije koronavirusa na društvenoj mreži Facebook pokrenula grupu pod nazivom „Korona virus i privreda” okupivši do sada preko 3.500 članova.
Grupa, pojašnjava, funkcioniše kao nužni servis za razmjenu mišljenja, pomoć i lakše informisanje preduzetnika na jednom mjestu, a jedan komentar koji je se posebno dojmio ovih dana glasio je “da li se igdje može saznati da li ću dobiti platu?“ To je, naglašava naša sagovornica, već egzistencijalno pitanje i zbog toga podrška svakom preduzetniku u ovom momentu ne bi uopšte trebala biti upitna.
“Bilo bi idealno da se predstavnici svih branši uključe u pregovore sa institucijama i da se kroz razgovor pokuša doći do nekog rješenja koje bi bar na neki način osiguralo poslovanje svim preduzetnicima. Ja sam lično očekivala da će mjere pomoći tek uslijediti jer privreda nam je nakon zdravlja najvažnija”, ističe Krminac Kretić.
Ekonomista Alen Tarabić i vlasnik računovodstvene firme za Buku je potvrdio da još uvijek mnoge firme nisu dobile plate i doprinose za radnike, te da u ovom segmentu ima mnogo konfuzija, dok je sama dinamika isplate priča za sebe. Takođe ističe i da je dosta preduzeća, pogotovo proizvodnih, ostavljeno na cjedilu, iako su oni i bez pomoći države isplaćivali pune plate koje su daleko veće od minimalne, a tek kasnije, su pojedine firme usljed manjeg obima posla, donijele odluku da plate smanje: “O ovoj pomoći privredi se jako puno priča u medijima, ali ono što se priča u medijima je daleko od stvarnosti”, zaključuje Tarabić dodajući da je sama odluka Vlada da ne pomaže preduzećima koja nisu imali drastičan pad prihoda bila pogrešna jer ovdje nije riječ o kratkoročnoj ekonomskoj krizi i kratkoročnom samnjenju prihoda. Korona kriza, naglašava, uzdrmala je i puno jače ekonomije, i dok su njihove vlade već odavno izašle sa planove za oporavak realnog sektora, mi smo ostali zarobljenici jedne mjere koja na kraju nije ni dotakla većinu sektora, što može dovesti samo do jednoga – potpunog kolapsa privrede.
A to, podjeća, nije krenulo sa korona krizom, krenulo je puno ranije, jer, nažalost, ljudima u vlasti nikada nije bio interes dobar privredni ambijent, a dio problema je svakako i što na ključnim pozicijama nemamo stručne i kompetentne ljude, već političke namještenike.
I dok se, navodi, omogućio tromjesečni rok za reprogramiranje nekih obaveza, istovremeno institucije u jednoj ovako teškoj situaciji, nisu našle za shodno da se odreknu bar dijela prihoda, iako bi na taj način puno više pomogli privredi i dali veći elan ljudima da se bore za svoje biznise i ostanak u zemlji: “Primjerice rok za plaćanje poreza na dobit je prolongiran do 30.06., ali se nije našlo za shodno da se institucije odreknu akontativne dobiti, koja je projekcija budućih prihoda i rashoda. A gdje su još takse gradu, porez na nekretnine, komunalne usluge, navešću vam samo da ja plaćam tri komunalne usluge, a kada sam nastojao saznati za šta ih plaćam, nisu mi znali objasniti”.
U ovakvom ambijentu dok ekonomska kriza trese cijeli svijet, bez mjera od strane države, firmama predstoji teška borba za opstanak, mnogima i zatvaranje, rezanje plata, ali i otkazi, uvjeren je Tarabić.
Brojne firme, ističe, za isplatu plata kakve su bile prije krize jednostavno nemaju novaca. Zato vjeruje da će dobar dio njih, ako već nije, ići prema smanjenju plata, ali i u pravcu davanja otkaza.
Njegovo mišljenje dijeli i ekonomista Zoran Pavlović.
Stoga me može vjerovati da još uvijek nemamo ekonomski štab koji bi funkcionisao paralelno sa onim koji prati epidemiološku situaciju sa korona virusom, a čiji bi zadatak bio traženje rješenja za privredu: “Suština je da se niko u RS, ali i FBiH ne bavi ekonomijom iako je osim pitanja zdravstvene situacije građana ekonomija jednako važna, ako ne u nekim elementima čak i važnija”.
Podsjeća i da imamo znatan pad PDV-a i direktnih poreza, da imamo neisplaćene doprinose u nekim segmentima i za javni sektor, tako da izgleda kao da nadležne institucije čekaju da se sitaucija sama od sebe riješi odnosno da preduzetnici sami riješe probleme.
“Nevjerovatna mi je nezainteresovanost nadležnih za situaciju u privredi koja hrani cijeli sistem i omogućava vraćanje brojnih kredita”, ističe Pavlović.
A koliko je situacija ozbiljna pokazuje i dokumentu Svjetske banke “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19” gdje se u djelu posvećenom BiH kaže da će zbog krize izazvane korona virusom potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata, da će od 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno, a kao dodatani problem se navodi činjenica da većina tih ljudi, njih 60 posto, neće biti obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći jer je riječ o naprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, a koji ne ispunjavaju uslove da dobiju naknadu s biroa ili bilo kakvu drugu pomoć.
“U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko 9 procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati na 11 procenata u scenariju 1 i na 15 procenata u scenariju 2”, stoji u analizi.
I na kraju svi se slažu u jednom - šteta koja je nanijeta našoj ekonomiji doći će na naplatu tek za nekoliko mjeseci.
Bosna i Hercegovina 
Svijet 
Tržište rada 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
